Logaritamska funkcija i njen grafik

Logaritamska funkcija je inverzna eksponencijalnoj: tamo gde eksponencijalna uzima xx i vraća axa^x, logaritamska uzima axa^x i vraća xx. Zbog toga im se grafici dobijaju jedan iz drugog refleksijom u odnosu na pravu y=xy = x.


Sadržaj

  1. Grafik osnovne funkcije y=logaxy = \log_a x
  2. Transformacije
  3. Funkcije sa apsolutnom vrednošću

1. Grafik osnovne funkcije y=logaxy = \log_a x

Logaritamska funkcija oblika y=logaxy = \log_a x (gde je a>0a > 0, a1a \neq 1) crta se praćenjem nekoliko ključnih koraka.

Zašto a>0a > 0 i a1a \neq 1? Osnova mora biti pozitivna da bi axa^x bila definisana za svako xx, a a=1a = 1 bi davalo log1x\log_1 x koji nije definisan jer ne postoji stepen broja 1 koji bi dao bilo koji broj osim 1.

Pre nego što se nacrtaju tačke, korisno je znati stvari koje važe uvek, bez obzira na vrednost osnove:

Domen: Pošto logaritam postoji samo za pozitivne brojeve, xx mora biti strogo veće od nule (x(0,+)x \in (0, +\infty)). Grafik se nalazi desno od y-ose.

Nula funkcije: Grafik uvek seče x-osu u tački (1,0)(1, 0), jer je loga1=0\log_a 1 = 0 za bilo koju osnovu. Grafik prolazi i kroz tačku (a,1)(a, 1), jer je logaa=1\log_a a = 1.

Asimptota: Y-osa (x=0x = 0) je vertikalna asimptota. Grafik se beskonačno približava y-osi, ali je nikada ne dodiruje niti seče.

Znak funkcije:

  • Ako je a>1a > 1: funkcija je pozitivna za x>1x > 1, negativna za x(0,1)x \in (0, 1)
  • Ako je 0<a<10 < a < 1: situacija je obrnuta, pozitivna za x(0,1)x \in (0, 1), negativna za x>1x > 1

U zavisnosti od vrednosti osnove aa razlikujemo dva osnovna oblika grafika.

Slučaj a>1a > 1 (rastuća funkcija)

Funkcija je strogo rastuća. Kako se vrednosti xx povećavaju, rastu i vrednosti yy. Grafik se penje sleva nadesno, prolazeći kroz tačke (1,0)(1, 0) i (a,1)(a, 1). Za x0+x \to 0^+ grafik teži -\infty.

Primer: y=log2xy = \log_2 x

xx14\frac{1}{4}12\frac{1}{2}112244
yy2-21-1001122

Slučaj 0<a<10 < a < 1 (opadajuća funkcija)

Funkcija je strogo opadajuća. Kako se xx povećava, yy opada. Grafik se spušta sleva nadesno, prolazeći kroz tačke (1,0)(1, 0) i (a,1)(a, 1). Za x0+x \to 0^+ grafik teži ++\infty.

Primer: y=log1/2xy = \log_{1/2} x

xx14\frac{1}{4}12\frac{1}{2}112244
yy2211001-12-2

Grafik y=log1/2xy = \log_{1/2} x je refleksija grafika y=log2xy = \log_2 x u odnosu na x-osu, jer log1/2x=log2x\log_{1/2} x = -\log_2 x.

Grafik logaritamske funkcije y=logaxy = \log_a x je uvek simetričan grafiku odgovarajuće eksponencijalne funkcije y=axy = a^x u odnosu na pravu y=xy = x (simetrala prvog i trećeg kvadranta). Ovo je direktna posledica toga što su logaritamska i eksponencijalna funkcija međusobno inverzne.


2. Transformacije

Kao i kod eksponencijalne, sve funkcije oblika y=cloga(xk)+dy = c \cdot \log_a(x - k) + d nastaju transformacijama osnovnog grafika:

  • kk (u argumentu): horizontalno pomeranje. Vertikalna asimptota se pomera iz x=0x = 0 na x=kx = k.
  • c|c|: vertikalno istezanje ili sabijanje
  • predznak cc: ako je c<0c < 0, refleksija u odnosu na x-osu
  • dd: vertikalno pomeranje

Primer: y=log3(x+1)y = \log_3(x + 1)

Domen: x+1>0    x>1x + 1 > 0 \implies x > -1, dakle D=(1,+)D = (-1, +\infty)

Transformacija: horizontalno pomeranje za 1 ulevo. Vertikalna asimptota se pomera na x=1x = -1.

Karakteristične tačke:

  • Nula: log3(x+1)=0    x+1=1    x=0\log_3(x+1) = 0 \implies x + 1 = 1 \implies x = 0, tačka (0,0)(0, 0)
  • Presek sa y-osom: x=0    y=log31=0x = 0 \implies y = \log_3 1 = 0, tačka (0,0)(0, 0)
  • Još jedna tačka: x=2    y=log33=1x = 2 \implies y = \log_3 3 = 1, tačka (2,1)(2, 1)

Primer: y=log1/2(x1)y = \log_{1/2}(x - 1)

Domen: x1>0    x>1x - 1 > 0 \implies x > 1, dakle D=(1,+)D = (1, +\infty)

Transformacija: horizontalno pomeranje za 1 udesno. Vertikalna asimptota se pomera na x=1x = 1. Osnova 12<1\frac{1}{2} < 1: opadajuća funkcija.

Karakteristične tačke:

  • Nula: x1=1    x=2x - 1 = 1 \implies x = 2, tačka (2,0)(2, 0)
  • x=1,5    y=log1/2(0,5)=1x = 1{,}5 \implies y = \log_{1/2}(0{,}5) = 1, tačka (1,5, 1)(1{,}5,\ 1)
  • x=3    y=log1/2(2)=1x = 3 \implies y = \log_{1/2}(2) = -1, tačka (3,1)(3, -1)

Horizontalno pomeranje menja i domen i vertikalnu asimptotu. Za y=loga(xk)y = \log_a(x - k) asimptota je x=kx = k, a domen je (k,+)(k, +\infty). Za y=loga(x)y = \log_a(-x) domen je (,0)(-\infty, 0), grafik je refleksija u odnosu na y-osu.


3. Funkcije sa apsolutnom vrednošću

Apsolutna vrednost se može pojaviti na dva mesta: unutar argumenta logaritma ili spolja oko celog logaritma. Svaki slučaj se rešava razvijanjem po definiciji.

Apsolutna vrednost u argumentu: y=logaxy = \log_a |x|

Pošto je x=x|x| = x za x>0x > 0 i x=x|x| = -x za x<0x < 0, funkcija postaje:

y={logax,x>0loga(x),x<0y = \begin{cases} \log_a x, & x > 0 \\ \log_a(-x), & x < 0 \end{cases}

Grafik je simetričan u odnosu na y-osu: leva grana je slika desne strane u ogledalu.

Primer: y=log2xy = \log_2|x|

Domen: x>0    x0|x| > 0 \implies x \neq 0, dakle D=R{0}D = \mathbb{R} \setminus \{0\}

Za x>0x > 0: standardni grafik y=log2xy = \log_2 x. Za x<0x < 0: refleksija u odnosu na y-osu.

Apsolutna vrednost oko logaritma: y=logaxy = |\log_a x|

Deo grafika koji se nalazi ispod x-ose (gde je logax<0\log_a x < 0) reflektuje se naviše. Deo koji je iznad x-ose ostaje nepromenjen.

Primer: y=log1/2xy = |\log_{1/2} x|

Domen: x>0x > 0

log1/2x0\log_{1/2} x \geq 0 kad je x1x \leq 1 (osnova <1< 1, pa je logaritam pozitivan za x<1x < 1).

y={log1/2x,0<x1log1/2x,x>1y = \begin{cases} \log_{1/2} x, & 0 < x \leq 1 \\ -\log_{1/2} x, & x > 1 \end{cases}

Deo grafika za x>1x > 1 koji je bio ispod x-ose preslikava se naviše.

Opšte pravilo za crtanje složenih grafika sa apsolutnom vrednošću:

  1. Nacrtati osnovni grafik bez apsolutne vrednosti
  2. Za x|x| u argumentu: desni deo grafika preslikava se na levu stranu (simetrija oko y-ose)
  3. Za logax|\log_a x| spolja: deo grafika ispod x-ose preslikava se iznad x-ose (simetrija oko x-ose)