Pojam i svojstva logaritma

Eksponencijalna funkcija ax=ba^x = b daje vrednost bb kada se zna osnova aa i eksponent xx. Logaritam rešava obrnut problem: data je osnova aa i vrednost bb, a traži se eksponent xx. Na primer, 2x=82^x = 8 ima rešenje x=3x = 3, i upravo to rešenje se zapisuje kao log⁡28=3\log_2 8 = 3. Logaritam i stepenovanje su inverzne operacije, kao što su deljenje i množenje.


Sadržaj

  1. Definicija logaritma
  2. Uslovi definisanosti
  3. Osnovna svojstva
  4. Primeri

1. Definicija logaritma

log⁡ab=x  ⟺  ax=b\log_a b = x \iff a^x = b

Čitamo: "logaritam broja bb za osnovu aa je xx" ako i samo ako je ax=ba^x = b.

Osnova aa se naziva osnova logaritma, a broj bb se naziva argument (ili numerus) logaritma.

Dva posebna oblika logaritma imaju svoja imena i skraćena pisanja:

Dekadni logaritam ima osnovu 10 i piše se bez osnove: lg⁡b=log⁡10b\lg b = \log_{10} b.

Prirodni logaritam ima osnovu e≈2,718e \approx 2{,}718 i piše se kao ln⁡b=log⁡eb\ln b = \log_e b.


2. Uslovi definisanosti

Da bi log⁡ab\log_a b bio definisan, moraju biti ispunjeni uslovi:

a>0,a≠1,b>0a > 0, \quad a \neq 1, \qquad b > 0

Argument logaritma mora biti strogo pozitivan. Logaritam od nule i negativnih brojeva ne postoji u realnim brojevima.


3. Osnovna svojstva

Sva svojstva logaritma direktno proističu iz pravila za stepenovanje. Pravila iz tabele koriste se za sređivanje i transformaciju logaritamskih izraza: spajanje više logaritama u jedan, razvijanje jednog u zbir i razliku, i promena osnove.

SvojstvoFormulaVeza sa stepenima
Logaritam jedinicelog⁡a1=0\log_a 1 = 0jer a0=1a^0 = 1
Logaritam osnovelog⁡aa=1\log_a a = 1jer a1=aa^1 = a
Logaritam stepenalog⁡axs=s⋅log⁡ax\log_a x^s = s \cdot \log_a xjer (at)s=ats(a^t)^s = a^{ts}
Logaritam proizvodalog⁡a(xy)=log⁡ax+log⁡ay\log_a (xy) = \log_a x + \log_a yjer am⋅an=am+na^m \cdot a^n = a^{m+n}
Logaritam količnikalog⁡axy=log⁡ax−log⁡ay\log_a \dfrac{x}{y} = \log_a x - \log_a yjer aman=am−n\dfrac{a^m}{a^n} = a^{m-n}
Osnova na stepen sslog⁡asx=1slog⁡ax\log_{a^s} x = \dfrac{1}{s} \log_a xkombinacija pravila
Osnovni identitetalog⁡ab=ba^{\log_a b} = bdirektno iz definicije
Promena osnovelog⁡ab=log⁡cblog⁡ca\log_a b = \dfrac{\log_c b}{\log_c a}vidi izvođenje ispod
Recipročnost osnovalog⁡ab=1log⁡ba\log_a b = \dfrac{1}{\log_b a}poseban slučaj promene osnove
Lanac logaritamalog⁡ab⋅log⁡bc=log⁡ac\log_a b \cdot \log_b c = \log_a cvidi izvođenje ispod

Izvođenje formule za promenu osnove

Polazimo od log⁡ab=x\log_a b = x, što po definiciji znači ax=ba^x = b. Primenimo logaritam sa osnovom cc na obe strane:

log⁡cax=log⁡cb\log_c a^x = \log_c b

x⋅log⁡ca=log⁡cbx \cdot \log_c a = \log_c b

x=log⁡cblog⁡cax = \frac{\log_c b}{\log_c a}

Dakle: log⁡ab=log⁡cblog⁡ca\quad\log_a b = \dfrac{\log_c b}{\log_c a}

Izvođenje formule za recipročnost osnova

Ovo je poseban slučaj formule za promenu osnove: uzmemo c=bc = b.

log⁡ab=log⁡bblog⁡ba=1log⁡ba\log_a b = \frac{\log_b b}{\log_b a} = \frac{1}{\log_b a}

Izvođenje formule za lanac logaritama

Primenimo promenu osnove na oba logaritma u proizvodu, koristeći istu osnovu cc:

log⁡ab⋅log⁡bc=log⁡cblog⁡ca⋅log⁡cclog⁡cb=log⁡cclog⁡ca=log⁡ac\log_a b \cdot \log_b c = \frac{\log_c b}{\log_c a} \cdot \frac{\log_c c}{\log_c b} = \frac{\log_c c}{\log_c a} = \log_a c

Kad se vide logaritmi u nizu gde se osnova jednog poklapa sa argumentom sledećeg, "unutrašnji" logaritmi se otkazuju. Na primer: log⁡23⋅log⁡35⋅log⁡58=log⁡28=3\log_2 3 \cdot \log_3 5 \cdot \log_5 8 = \log_2 8 = 3.


4. Primeri

Izračunavanje vrednosti logaritma

Cilj je svaki logaritam dovesti do oblika log⁡aas=s\log_a a^s = s, koristeći pravila iz tabele. Standardni koraci su: prepoznati osnovu, zapisati argument kao stepen te osnove, pa primeniti log⁡axs=s⋅log⁡ax\log_a x^s = s \cdot \log_a x i log⁡aa=1\log_a a = 1.

Primer: log⁡2/324332\log_{2/3} \dfrac{243}{32}

Argument nije direktno stepen osnove, ali se i brojilac i imenilac mogu rastaviti: 243=35243 = 3^5 i 32=2532 = 2^5.

Korak 1. Rastaviti argument:

24332=3525=(32)5\frac{243}{32} = \frac{3^5}{2^5} = \left(\frac{3}{2}\right)^5

Korak 2. Primetiti da osnova 23\dfrac{2}{3} i baza 32\dfrac{3}{2} su recipročne:

(32)5=(23)−5\left(\frac{3}{2}\right)^5 = \left(\frac{2}{3}\right)^{-5}

Korak 3. Primeniti log⁡axs=s⋅log⁡ax\log_a x^s = s \cdot \log_a x, pa log⁡aa=1\log_a a = 1:

log⁡2/3(23)−5=−5⋅log⁡2/323=−5⋅1=−5\log_{2/3} \left(\frac{2}{3}\right)^{-5} = -5 \cdot \log_{2/3} \frac{2}{3} = -5 \cdot 1 = \boxed{-5}

Transformacija izraza

Primer: Transformisati 2log⁡a−3log⁡(a2+b2)2\log a - 3\log(a^2 + b^2) u jedan logaritam (a,b>0)(a, b > 0)

Korak 1. Koeficijente preneti u eksponente koristeći slog⁡x=log⁡xss \log x = \log x^s:

2log⁡a−3log⁡(a2+b2)=log⁡a2−log⁡(a2+b2)32\log a - 3\log(a^2 + b^2) = \log a^2 - \log(a^2 + b^2)^3

Korak 2. Razliku zapisati kao logaritam količnika:

=log⁡a2(a2+b2)3= \boxed{\log \frac{a^2}{(a^2 + b^2)^3}}

Izražavanje logaritma preko poznatih vrednosti

Strategija je uvek ista: rastaviti nepoznat broj na proste činioce koji se mogu dobiti od poznatih vrednosti, primeniti promenu osnove, pa primeniti svojstva logaritma.

Primer: Izraziti log⁡56\log_5 6 ako su dati lg⁡2=a\lg 2 = a i lg⁡3=b\lg 3 = b

Korak 1. Primeniti formulu za promenu osnove (prelazimo na dekadni logaritam, jer su nam dati lg⁡2\lg 2 i lg⁡3\lg 3):

log⁡56=lg⁡6lg⁡5\log_5 6 = \frac{\lg 6}{\lg 5}

Korak 2. Razviti brojilac koristeći 6=2⋅36 = 2 \cdot 3:

lg⁡6=lg⁡2+lg⁡3=a+b\lg 6 = \lg 2 + \lg 3 = a + b

Korak 3. Razviti imenilac. Pošto lg⁡5\lg 5 nije dato direktno, koristimo 5=1025 = \dfrac{10}{2}:

lg⁡5=lg⁡10−lg⁡2=1−a\lg 5 = \lg 10 - \lg 2 = 1 - a

Korak 4. Spojiti:

log⁡56=a+b1−a\log_5 6 = \boxed{\frac{a + b}{1 - a}}