Pojam i svojstva logaritma
Eksponencijalna funkcija ax=b daje vrednost b kada se zna osnova a i eksponent x.
Logaritam rešava obrnut problem: data je osnova a i vrednost b, a traži se eksponent x.
Na primer, 2x=8 ima rešenje x=3, i upravo to rešenje se zapisuje kao log28=3.
Logaritam i stepenovanje su inverzne operacije, kao što su deljenje i množenje.
Sadržaj
- Definicija logaritma
- Uslovi definisanosti
- Osnovna svojstva
- Primeri
1. Definicija logaritma
logab=x⟺ax=b
Čitamo: "logaritam broja b za osnovu a je x" ako i samo ako je ax=b.
Osnova a se naziva osnova logaritma, a broj b se naziva argument (ili numerus) logaritma.
Dva posebna oblika logaritma imaju svoja imena i skraćena pisanja:
Dekadni logaritam ima osnovu 10 i piše se bez osnove: lgb=log10b.
Prirodni logaritam ima osnovu e≈2,718 i piše se kao lnb=logeb.
2. Uslovi definisanosti
Da bi logab bio definisan, moraju biti ispunjeni uslovi:
a>0,a=1,b>0
Argument logaritma mora biti strogo pozitivan. Logaritam od nule i negativnih brojeva ne postoji u realnim brojevima.
3. Osnovna svojstva
Sva svojstva logaritma direktno proističu iz pravila za stepenovanje. Pravila iz tabele koriste se za sređivanje i transformaciju logaritamskih izraza: spajanje više logaritama u jedan, razvijanje jednog u zbir i razliku, i promena osnove.
| Svojstvo | Formula | Veza sa stepenima |
|---|
| Logaritam jedinice | loga1=0 | jer a0=1 |
| Logaritam osnove | logaa=1 | jer a1=a |
| Logaritam stepena | logaxs=s⋅logax | jer (at)s=ats |
| Logaritam proizvoda | loga(xy)=logax+logay | jer am⋅an=am+n |
| Logaritam količnika | logayx=logax−logay | jer anam=am−n |
| Osnova na stepen s | logasx=s1logax | kombinacija pravila |
| Osnovni identitet | alogab=b | direktno iz definicije |
| Promena osnove | logab=logcalogcb | vidi izvođenje ispod |
| Recipročnost osnova | logab=logba1 | poseban slučaj promene osnove |
| Lanac logaritama | logab⋅logbc=logac | vidi izvođenje ispod |
Polazimo od logab=x, što po definiciji znači ax=b. Primenimo logaritam sa osnovom c na obe strane:
logcax=logcb
x⋅logca=logcb
x=logcalogcb
Dakle: logab=logcalogcb
Ovo je poseban slučaj formule za promenu osnove: uzmemo c=b.
logab=logbalogbb=logba1
Primenimo promenu osnove na oba logaritma u proizvodu, koristeći istu osnovu c:
logab⋅logbc=logcalogcb⋅logcblogcc=logcalogcc=logac
Kad se vide logaritmi u nizu gde se osnova jednog poklapa sa argumentom sledećeg, "unutrašnji" logaritmi se otkazuju. Na primer: log23⋅log35⋅log58=log28=3.
4. Primeri
Izračunavanje vrednosti logaritma
Cilj je svaki logaritam dovesti do oblika logaas=s, koristeći pravila iz tabele. Standardni koraci su: prepoznati osnovu, zapisati argument kao stepen te osnove, pa primeniti logaxs=s⋅logax i logaa=1.
Primer: log2/332243
Argument nije direktno stepen osnove, ali se i brojilac i imenilac mogu rastaviti: 243=35 i 32=25.
Korak 1. Rastaviti argument:
32243=2535=(23)5
Korak 2. Primetiti da osnova 32 i baza 23 su recipročne:
(23)5=(32)−5
Korak 3. Primeniti logaxs=s⋅logax, pa logaa=1:
log2/3(32)−5=−5⋅log2/332=−5⋅1=−5
Primer: Transformisati 2loga−3log(a2+b2) u jedan logaritam (a,b>0)
Korak 1. Koeficijente preneti u eksponente koristeći slogx=logxs:
2loga−3log(a2+b2)=loga2−log(a2+b2)3
Korak 2. Razliku zapisati kao logaritam količnika:
=log(a2+b2)3a2
Izražavanje logaritma preko poznatih vrednosti
Strategija je uvek ista: rastaviti nepoznat broj na proste činioce koji se mogu dobiti od poznatih vrednosti, primeniti promenu osnove, pa primeniti svojstva logaritma.
Primer: Izraziti log56 ako su dati lg2=a i lg3=b
Korak 1. Primeniti formulu za promenu osnove (prelazimo na dekadni logaritam, jer su nam dati lg2 i lg3):
log56=lg5lg6
Korak 2. Razviti brojilac koristeći 6=2⋅3:
lg6=lg2+lg3=a+b
Korak 3. Razviti imenilac. Pošto lg5 nije dato direktno, koristimo 5=210:
lg5=lg10−lg2=1−a
Korak 4. Spojiti:
log56=1−aa+b