Razmera nam govori kako su neke količine međusobno raspoređene. U ovoj lekciji videćemo dve česte situacije u kojima nam razmera pomaže.
Zamislimo da treba da podelimo dinara nagrade između dve osobe tako da jedna dobije dvostruko više od druge. Ne možemo samo da podelimo na dva jednaka dela, jer delovi treba da budu u razmeri . To znači da ukupnu nagradu možemo zamisliti kao jednaka dela:
Prvo pronađemo koliko vredi jedan deo, a zatim izračunamo koliko pripada svakome. To je račun podele.
Podelu izvodimo pomoću koeficijenta : jedan deo je , a svaki traženi deo dobijamo množenjem tog koeficijenta odgovarajućim brojem iz razmere.
Podeliti broj u razmeri .
Zbir delova je , pa jedan deo iznosi:
Množimo koeficijent sa brojevima iz razmere:
Provera: . Delovi su i .
Isto radi i kada se celina deli srazmerno nekim stvarnim veličinama, na primer nagrada srazmerno broju radnih dana () ili trošak grejanja srazmerno broju rebara radijatora. Te veličine su samo članovi razmere po kojoj delimo.
Ako je razmera zadata razlomcima, prvo je pretvori u razmeru celih brojeva množenjem sa najmanjim zajedničkim sadržaocem imenilaca, pa tek onda deli.
Podeliti broj u razmeri .
Množimo oba člana sa da dobijemo cele brojeve:
Sada delimo u razmeri . Zbir delova je :
Delovi su i .
Ako su delovi obrnuto proporcionalni datim brojevima, razmera delova jednaka je razmeri njihovih recipročnih vrednosti. Tu razmeru zatim svedeš na cele brojeve i deliš kao obično.
Podeliti broj na delove obrnuto proporcionalne brojevima i .
Pošto su delovi obrnuto proporcionalni, uzimamo recipročne vrednosti:
Množimo sa da dobijemo cele brojeve:
Delimo u razmeri . Zbir delova je :
Delovi su i .
Ponekad je razmera zadata preko više prostih razmera koje dele zajedničku osobu. Tada ih prvo spojiš u jednu produženu razmeru (kao u lekciji o razmerama, izjednačavanjem zajedničkog člana pomoću NZS), pa onda deliš.
Podeliti dinara na četiri osobe tako da je , i .
Prvo spajamo prve dve razmere preko zajedničkog člana . Pošto je , dobijamo . Zatim tu razmeru spajamo sa preko člana , gde je :
Zbir delova je , pa je:
Množenjem svakog dela sa dobijamo:
Sada zamislimo drugačiju situaciju. Imamo dve vrste kafe:
Želimo da napravimo mešavinu koja košta din/kg. Pitanje je koliko jedne, a koliko druge kafe treba pomešati. Ovde razmera nije unapred poznata. Moramo je pronaći na osnovu vrednosti koje imaju obe komponente i željene vrednosti mešavine. To je račun mešanja.
Kod podele, dakle, znamo razmeru i tražimo delove. Kod mešanja znamo osobine komponenti i ciljnu vrednost, pa iz njih pronalazimo razmeru. U oba slučaja koristimo istu osnovnu ideju koju smo već naučili: ako znamo razmeru, veličine možemo predstaviti pomoću jednakih delova i koeficijenta proporcionalnosti .
Kod mešanja svaka komponenta ima neku osobinu (cenu po jedinici, koncentraciju, finoću, temperaturu) i neku količinu. Ključna ideja je da se ukupna vrednost te osobine ne menja mešanjem. Ako prva komponenta ima osobinu i količinu , a druga i količinu , mešavina osobine zadovoljava:
Kada ovu jednačinu središ, dobiješ razmeru količina. Ona ispada obrnuto proporcionalna udaljenostima osobina od cilja, pa važi kratko pravilo: svaka komponenta se uzima srazmerno tome koliko je osobina druge komponente udaljena od cilja.
Ovo se zgodno pamti kao unakrsno pravilo: cilj upišeš u sredinu, a razlike računaš unakrsno.
Litar vina košta dinara, a litar sode dinara. U kojoj razmeri treba pomešati vino i sodu da bi litar špricera koštao dinara?
Neka je količina vina, a količina sode. Ukupna cena mora biti ista pre i posle mešanja:
Oslobađamo se zagrade:
Grupišemo članove:
Izražavamo razmeru i skraćujemo:
Do istog rezultata dolazimo i unakrsnim pravilom: vino uzimamo srazmerno , a sodu srazmerno , što daje .
Ako je pored osobina zadata i ukupna količina mešavine, prvo pravilom mešanja nađeš razmeru, a zatim tu ukupnu količinu podeliš u toj razmeri (kao u računu podele).
Dve vrste brašna koštaju i dinara po kilogramu. Koliko treba uzeti od svake da bi se dobilo kg mešavine po ceni dinara po kilogramu?
Prvo nalazimo razmeru unakrsnim pravilom. Prva vrsta se uzima srazmerno , a druga srazmerno :
Sada delimo kg u razmeri . Zbir delova je , pa je :
Treba uzeti kg prve i kg druge vrste brašna.
Kada se u rastvor dodaje voda, tretiramo je kao komponentu čija je osobina jednaka nuli (voda ne sadrži ni alkohol ni kiselinu). Najsigurnije je tada postaviti jednačinu preko količine čiste materije, koja se dodavanjem vode ne menja.
U izvesnu količinu alkohola dodato je litara vode i dobijen je alkohol. Kolika je bila prvobitna količina alkohola?
Neka je prvobitna količina u litrima. Količina čistog alkohola pre dodavanja vode je . Dodavanjem vode ukupna količina raste na , ali količina čistog alkohola ostaje ista, pa je sada . Izjednačavamo:
Množimo sa da uklonimo decimale:
Grupišemo članove i rešavamo:
Prvobitna količina alkohola bila je litara.
Za izradu nakita koristi se srebro finoće i srebro da bi se dobilo srebro finoće b) Koliko treba grama od svake vrste da bi se dobilo srebra finoće
Koliko treba uzeti sumporne kiseline jačine a koliko kiseline jačine da bi se dobilo litara kiseline jačine
Od -procentnog i -procentnog rastvora sirćetne kiseline treba da se pripremi -procentnog rastvora. Po koliko litara treba da se uzme od svakog rastvora?
Iznos od dinara treba podeliti između osoba i tako da se delovi što ih dobijaju i odnose kao delovi što ih dobijaju i kao a delovi koje dobijaju i kao Koliko svaka osoba dobija novca?
Litar vina košta dinara, a litar sode dinara. U kojoj razmeri treba pomešati vino i sodu da bi litar špricera koštao dinara?
Nagradu od 4530 dinara podeliti na tri radnika u razmeri sa njihovim radnim danima. Prvi radnik je radio na zajedničkom poslu 5 dana, drugi 4 dana, a treći 3 dana.
Fabrika za proizvodnju voćnih sokova rasporedila je voća na četiri pogona, tako da prvi pogon dobije manje od trećeg, četvrti pogon dobije više od trećeg, a treći više od drugog. Koliko će kilograma voća preraditi svaki pogon?
Podeliti broj na dva dela: v) 35 u razmeri
Svotu od dinara treba podeliti na četiri osobe tako da se iznosi koje dobijaju prvi i drugi odnose kao drugi i treći kao a treći i četvrti kao Koliko će svako od njih dobiti?
Za izradu hleba koriste se dve vrste brašna po ceni od i dinara po kilogramu. Koliko treba uzeti od svake vrste da bi se dobila mešavina od po ceni od dinara po kilogramu?