Lopitalova teorema služi za računanje limesa količnika dve funkcije kada direktnom zamenom dobijemo neodređen oblik
Ideja je da, umesto limesa originalnog količnika, računamo limes količnika izvoda brojioca i imenioca.
Neka je
oblika ili , neka su i diferencijabilne u okolini tačke (osim možda u samoj tački ) i neka je u toj okolini. Ako postoji limes količnika izvoda, tada važi
Dakle, posebno izvodimo brojilac, a posebno imenilac. To nije izvod količnika. Teorema važi i kada .
Lopitalovu teoremu nikada ne primenjujemo "napamet". Prvo zamenimo vrednost i proverimo da li je oblik ili .
Primer pogrešne primene: . Zamenom dobijamo , što nije neodređen oblik. Ako bismo ipak "izveli" brojilac i imenilac, dobili bismo , što je netačno.
Primer 1: Izračunati .
Za i brojilac i imenilac su jednaki , pa je oblik i teorema sme da se primeni:
Primer 2: Izračunati .
Za je oblik . Posle prve primene dobijamo
što je ponovo oblik . Primenjujemo teoremu drugi put:
što je opet . Treći put:
Dakle, .
Primenom Lopitalovih teorema izračunati granične vrednosti:
Primenom Lopitalovih teorema izračunati granične vrednosti:
Primenom Lopitalovih teorema izračunati granične vrednosti:
Primenom Lopitalovih teorema izračunati granične vrednosti:
Primenom Lopitalovih teorema izračunati granične vrednosti:
Primenom Lopitalovih teorema izračunati granične vrednosti:
Primenom Lopitalovih teorema izračunati granične vrednosti:
Primenom Lopitalovih teorema izračunati granične vrednosti:
Primenom Lopitalovih teorema izračunati granične vrednosti:
Primenom Lopitalovih teorema izračunati granične vrednosti: