Ova lekcija objašnjava kako se računa stepen kada je izložilac ceo broj, uključujući pozitivne, nulu i negativne vrednosti.
Cilj je da se razumeju osnovna pravila i uoče obrasci koji olakšavaju računanje.
Izraz oblika (nesˇto)0 uvek daje 1, bez obzira koliko je osnova komplikovana, sve dok nije nula. Ovo se često koristi da se deo izraza odmah pojednostavi.
2. Negativni izložilac
Za svaki broj a=0 i prirodan broj n važi:
a−n=an1
Za razlomak važi:
(ba)−n=(ab)n
2−3=231=81
(−3)−1=−31=−31
(−1)−2=(−1)21=11=1
(21)−2=(12)2=4
(32)−3=(23)3=827
3. Pravila za operacije sa stepenima
Množenje stepena istih osnova
am⋅an=am+n
Deljenje stepena istih osnova
am:an=am−n
Ova dva pravila važe i za negativne izložioce. Uvek samo sabiramo, odnosno oduzimamo izložioce, pazeći na znakove.
a−3⋅a−2=a−3+(−2)=a−5=a51
a−4:a−3=a−4−(−3)=a−4+3=a−1=a1
a3:a−2=a3−(−2)=a3+2=a5
4. Stepenovanje stepena
(am)n=am⋅n
(x−3)2⋅(x−5)−1=x−6⋅x5=x−6+5=x−1=x1
(m−2)3⋅(m3)−2⋅(m−4)2=m−6⋅m−6⋅m−8=m−20=m201
5. Stepen proizvoda i količnika
(a⋅b)n=an⋅bn
(ba)n=bnan
Uprostiti (p2x−3)−2⋅(p−1x2)−3:
p−4⋅x6⋅p3⋅x−6=p−4+3⋅x6−6=p−1⋅x0=p1
6. Rad sa algebarskim izrazima
Algebarski izrazi sa opštim izložiocem
Kada izložioci sadrže promenljive, primenjujemo ista pravila, a zatim sređujemo izraz u eksponentu.
Uprostiti cn+1⋅cn−2⋅cn+3:
c(n+1)+(n−2)+(n+3)=c3n+2
Uprostiti am+p:a2m−3p:
a(m+p)−(2m−3p)=am+p−2m+3p=a4p−m
Razlomački izrazi sa stepenima
Kada imamo razlomke sa stepenima promenljivih, za svaku osnovu posebno oduzimamo izložioce.
Uprostiti (a3b−4):(a−3b4):
a3−(−3)⋅b−4−4=a6⋅b−8=b8a6
Uprostiti 15xa+1ya+2:5xa+2ya+5:
3⋅x(a+1)−(a+2)⋅y(a+2)−(a+5)=3x−1y−3=xy33
Osnove suprotnog znaka
Kada se u izrazu pojave osnove oblika (a−b) i (x−a), treba ih svesti na istu osnovu.
Uprostiti (a−x)3⋅(x−a)4:
Primetimo da je x−a=−(a−x), pa je:
(x−a)4=(−(a−x))4=(a−x)4
(predznak nestaje jer je izložilac paran). Dakle:
(a−x)3⋅(a−x)4=(a−x)7
7. Izražavanja kao stepen jedne osnove
Kada treba da uprostimo izraz oblika am⋅bn u stepen jednog broja, tražimo zajednički izložilac.
Tražimo najveći zajednički delilac izložilaca. Tada pišemo svaki stepen kao stepen stepena i na kraju primenjujemo pravilo: an⋅bn=(ab)n ili bnan=(ba)n.
8. Složeni algebarski izrazi
Razlomci sa negativnim stepenom i smenama
Kada izraz sadrži stepene oblika a−n, a−2n i slično, korisno je uvesti smenu t=an ili t=a−x.
Ponekad izraz koji izgleda komplikovano sadrži skrivenu formulu za razliku ili zbir kubova.
Uprostiti (25m+20m+16m)(5m−4m):
Uvedimo a=5m, b=4m, pa je 25m=a2, 16m=b2, 20m=ab:
(a2+ab+b2)(a−b)=a3−b3=(5m)3−(4m)3=53m−43m
Rezime najvažnijih formula
Formula
Napomena
a0=1
Za svako a=0
a−n=an1
Definicija negativnog stepena
(ba)−n=(ab)n
Okretanje razlomka
am⋅an=am+n
Množenje sa istom osnovom
am:an=am−n
Deljenje sa istom osnovom
(am)n=am⋅n
Stepen stepena
(ab)n=anbn
Stepen proizvoda
(ba)n=bnan
Stepen količnika
an⋅bn=(ab)n
Obrnuto od stepena proizvoda
U svakom zadatku najpre identifikuj šta je osnova a šta izložilac. Zatim primeni odgovarajuće pravilo. Najčešće greške su: zaboravljanje promene znaka pri oduzimanju negativnih izložilaca, i mešanje pravila za množenje osnova sa pravilom za množenje izložilaca.