Neodređeni integrali

Integral je suprotna operacija od izvoda: poznata nam je funkcija ff, a tražimo funkciju čiji je izvod upravo ff. Postupak traženja integrala zove se integracija. Na primer, izvod funkcije x2x^2 je 2x2x, a integral funkcije 2x2x vraća nas na x2x^2:

(x2)′=2x⟷∫2x dx=x2+C.(x^2)'=2x\qquad\longleftrightarrow\qquad\int 2x\,dx=x^2+C.

Kada tražimo integral, pitamo se: čiji je izvod to što je dato? Zato nam je tablica izvoda osnova:

IzvodIntegral
(x3)′=3x2(x^3)'=3x^2∫3x2 dx=x3+C\displaystyle\int3x^2\,dx=x^3+C
(sin⁡x)′=cos⁡x(\sin x)'=\cos x∫cos⁡x dx=sin⁡x+C\displaystyle\int\cos x\,dx=\sin x+C
(ex)′=ex(e^x)'=e^x∫ex dx=ex+C\displaystyle\int e^x\,dx=e^x+C

Izvod i integral se međusobno poništavaju. Integral izvoda vraća polaznu funkciju (do konstante), a izvod integrala vraća podintegralnu funkciju:

∫F′(x) dx=F(x)+C,(∫f(x) dx)′=f(x).\int F'(x)\,dx=F(x)+C,\qquad\left(\int f(x)\,dx\right)'=f(x).

Funkcija FF je primitivna funkcija funkcije ff ako je F′(x)=f(x)F'(x)=f(x). Primitivna funkcija nije jedinstvena: funkcije x2x^2, x2+5x^2+5 i x2−3x^2-3 imaju isti izvod 2x2x, jer je izvod konstante nula. Zato se uz rezultat uvek dodaje konstanta CC. Sve primitivne funkcije jedne funkcije razlikuju se samo za konstantu, tj. grafici su im pomereni jedan u odnosu na drugi po yy-osi.

Neodređeni integral funkcije ff je skup svih njenih primitivnih funkcija:

∫f(x) dx=F(x)+C,gde je F′(x)=f(x).\int f(x)\,dx=F(x)+C,\qquad\text{gde je }F'(x)=f(x).

Znak ∫\int je znak integrala, f(x)f(x) je podintegralna funkcija, a dxdx pokazuje po kojoj promenljivoj integralimo. Rezultat se uvek može proveriti: izvod rezultata mora biti podintegralna funkcija.

Kada pored funkcije imamo i vrednost primitivne funkcije u jednoj tački, konstantu CC možemo da odredimo.

Primer: Odrediti funkciju F(x)F(x) ako je F′(x)=4x+1F'(x)=4x+1 i F(−1)=2F(-1)=2.

Integralimo izvod:

F(x)=∫(4x+1) dx=2x2+x+C.F(x)=\int(4x+1)\,dx=2x^2+x+C.

Uslov F(−1)=2F(-1)=2 daje 2⋅1−1+C=22\cdot1-1+C=2, odakle je C=1C=1. Dakle, F(x)=2x2+x+1F(x)=2x^2+x+1.

Sadržaj

  1. Tablični integrali i pravila
  2. Racionalne funkcije

1. Tablični integrali i pravila

Tablica integrala nastaje čitanjem tablice izvoda unazad. Ove formule moraju da se znaju napamet:

IntegralRešenje
∫xn dx\displaystyle\int x^n\,dx  (n≠−1)\ (n\ne-1)xn+1n+1+C\dfrac{x^{n+1}}{n+1}+C
∫1x dx\displaystyle\int\frac1x\,dxln⁡∣x∣+C\ln\lvert x\rvert+C
∫ax dx\displaystyle\int a^x\,dx  (a>0, a≠1)\ (a>0,\ a\ne1)axln⁡a+C\dfrac{a^x}{\ln a}+C
∫ex dx\displaystyle\int e^x\,dxex+Ce^x+C
∫sin⁡x dx\displaystyle\int\sin x\,dx−cos⁡x+C-\cos x+C
∫cos⁡x dx\displaystyle\int\cos x\,dxsin⁡x+C\sin x+C
∫dxcos⁡2x\displaystyle\int\frac{dx}{\cos^2x}tg⁡x+C\operatorname{tg}x+C
∫dxsin⁡2x\displaystyle\int\frac{dx}{\sin^2x}−ctg⁡x+C-\operatorname{ctg}x+C
∫dx1+x2\displaystyle\int\frac{dx}{1+x^2}arctg⁡x+C\operatorname{arctg}x+C
∫dx1−x2\displaystyle\int\frac{dx}{1-x^2}12ln⁡∣1+x1−x∣+C\dfrac12\ln\left\lvert\dfrac{1+x}{1-x}\right\rvert+C
∫dx1−x2\displaystyle\int\frac{dx}{\sqrt{1-x^2}}arcsin⁡x+C\arcsin x+C
∫dxx2+1\displaystyle\int\frac{dx}{\sqrt{x^2+1}}ln⁡∣x+x2+1∣+C\ln\left\lvert x+\sqrt{x^2+1}\right\rvert+C
∫dxx2−1\displaystyle\int\frac{dx}{\sqrt{x^2-1}}ln⁡∣x+x2−1∣+C\ln\left\lvert x+\sqrt{x^2-1}\right\rvert+C

Za n=0n=0 prva formula daje ∫1 dx=x+C\int1\,dx=x+C.

Uz tablicu se koriste dva pravila:

  • Konstanta izlazi ispred integrala: ∫k⋅f(x) dx=k∫f(x) dx\displaystyle\int k\cdot f(x)\,dx=k\int f(x)\,dx.
  • Integral zbira (razlike) je zbir (razlika) integrala: kada imamo sabiranje, svaki sabirak integralimo posebno,
∫(f(x)±g(x)) dx=∫f(x) dx±∫g(x) dx.\int\big(f(x)\pm g(x)\big)\,dx=\int f(x)\,dx\pm\int g(x)\,dx.

Konstantu CC pišemo samo jednom, na kraju, jer je zbir konstanti opet konstanta.

Primer: Izračunati ∫(3x2−5x+6+2x−1x2)dx\displaystyle\int\left(3x^2-5x+6+\frac2x-\frac1{x^2}\right)dx.

Svaki član integralimo posebno. Konstante izlaze ispred, a 1x2\frac1{x^2} prepišemo kao x−2x^{-2}:

3⋅x33−5⋅x22+6x+2ln⁡∣x∣−x−1−1+C=x3−52x2+6x+2ln⁡∣x∣+1x+C.3\cdot\frac{x^3}{3}-5\cdot\frac{x^2}{2}+6x+2\ln\lvert x\rvert-\frac{x^{-1}}{-1}+C=x^3-\frac52x^2+6x+2\ln\lvert x\rvert+\frac1x+C.

Korenovi i razlomci u imeniocu

Formulu ∫xn dx=xn+1n+1\int x^n\,dx=\frac{x^{n+1}}{n+1} možemo da primenimo samo kada je podintegralna funkcija stepen promenljive, tj. oblika xnx^n. Koren (x\sqrt x) i razlomak sa xx u imeniocu (1x2\frac1{x^2}) nisu zapisani u tom obliku. Zato ih prvo zapišemo kao stepen, a tek onda integralimo. Izložilac pri tome može biti razlomak ili negativan broj:

x=x12,xnm=xnm,1xn=x−n,1x=x−12.\sqrt x=x^{\frac12},\qquad\sqrt[m]{x^n}=x^{\frac nm},\qquad\frac1{x^n}=x^{-n},\qquad\frac1{\sqrt x}=x^{-\frac12}.

Primer: Izračunati ∫(32x−1x2)dx\displaystyle\int\left(\frac32\sqrt x-\frac1{x^2}\right)dx.

Prvo zapišemo oba člana kao stepene od xx: x=x12\sqrt x=x^{\frac12} i 1x2=x−2\frac1{x^2}=x^{-2}. Zatim integralimo svaki član formulom za stepen:

32∫x12 dx−∫x−2 dx=32⋅x3232−x−1−1+C=xx+1x+C.\frac32\int x^{\frac12}\,dx-\int x^{-2}\,dx=\frac32\cdot\frac{x^{\frac32}}{\frac32}-\frac{x^{-1}}{-1}+C=x\sqrt x+\frac1x+C.

Primer: Izračunati ∫7xx3 dx\displaystyle\int7x\sqrt[3]x\,dx.

Proizvod stepena sa istom osnovom: x⋅x13=x43x\cdot x^{\frac13}=x^{\frac43}, pa je

7∫x43 dx=7⋅x7373+C=3x73+C=3x2x3+C.7\int x^{\frac43}\,dx=7\cdot\frac{x^{\frac73}}{\frac73}+C=3x^{\frac73}+C=3x^2\sqrt[3]x+C.

Primer: Izračunati ∫dx3−3x2\displaystyle\int\frac{dx}{\sqrt{3-3x^2}}.

Iz korena izvučemo konstantu, pa upotrebimo tablični integral:

∫dx3(1−x2)=13∫dx1−x2=arcsin⁡x3+C.\int\frac{dx}{\sqrt{3(1-x^2)}}=\frac1{\sqrt3}\int\frac{dx}{\sqrt{1-x^2}}=\frac{\arcsin x}{\sqrt3}+C.

Česte greške

  • Formula ∫xn dx=xn+1n+1\int x^n\,dx=\frac{x^{n+1}}{n+1} ne važi za n=−1n=-1. Tada je ∫1x dx=ln⁡∣x∣+C\int\frac1x\,dx=\ln\lvert x\rvert+C.
  • Integral proizvoda nije proizvod integrala: ∫f⋅g dx≠∫f dx⋅∫g dx\int f\cdot g\,dx\ne\int f\,dx\cdot\int g\,dx. Isto važi za količnik. Zato proizvod i količnik prvo preoblikujemo u zbir.
  • Ne zaboravi konstantu CC na kraju.

Primeri sa različitim funkcijama

Primer sa razlomkom: Izračunati ∫(x−a)2x dx\displaystyle\int\frac{(x-a)^2}{x}\,dx.

Raspišemo kvadrat i podelimo svaki član brojioca sa xx:

x2−2ax+a2x=x−2a+a2x.\frac{x^2-2ax+a^2}{x}=x-2a+\frac{a^2}{x}.

Zato je

∫(x−2a+a2x)dx=x22−2ax+a2ln⁡∣x∣+C.\int\left(x-2a+\frac{a^2}{x}\right)dx=\frac{x^2}{2}-2ax+a^2\ln\lvert x\rvert+C.

Primer sa eksponencijalnom funkcijom: Izračunati ∫3⋅2x−2⋅3x2x dx\displaystyle\int\frac{3\cdot2^x-2\cdot3^x}{2^x}\,dx.

Podelimo svaki član sa 2x2^x. Pošto je axbx=(ab)x\dfrac{a^x}{b^x}=\left(\dfrac ab\right)^x, dobijamo

∫(3−2(32)x)dx=3x−2(32)xln⁡32+C.\int\left(3-2\left(\frac32\right)^x\right)dx=3x-\frac{2\left(\frac32\right)^x}{\ln\frac32}+C.

Primer sa trigonometrijskom funkcijom: Izračunati ∫tg⁡2x dx\displaystyle\int\operatorname{tg}^2x\,dx.

Iz sin⁡2x+cos⁡2x=1\sin^2x+\cos^2x=1 sledi tg⁡2x=sin⁡2xcos⁡2x=1−cos⁡2xcos⁡2x=1cos⁡2x−1\operatorname{tg}^2x=\dfrac{\sin^2x}{\cos^2x}=\dfrac{1-\cos^2x}{\cos^2x}=\dfrac1{\cos^2x}-1, pa je

∫(1cos⁡2x−1)dx=tg⁡x−x+C.\int\left(\frac1{\cos^2x}-1\right)dx=\operatorname{tg}x-x+C.

Primer sa trigonometrijskom funkcijom: Izračunati ∫dxsin⁡2xcos⁡2x\displaystyle\int\frac{dx}{\sin^2x\cos^2x}.

Brojilac 11 zamenimo sa sin⁡2x+cos⁡2x\sin^2x+\cos^2x i podelimo član po član:

sin⁡2x+cos⁡2xsin⁡2xcos⁡2x=1cos⁡2x+1sin⁡2x⇒∫dxsin⁡2xcos⁡2x=tg⁡x−ctg⁡x+C.\frac{\sin^2x+\cos^2x}{\sin^2x\cos^2x}=\frac1{\cos^2x}+\frac1{\sin^2x}\quad\Rightarrow\quad\int\frac{dx}{\sin^2x\cos^2x}=\operatorname{tg}x-\operatorname{ctg}x+C.

2. Racionalne funkcije

Ako je u razlomku stepen brojioca veći ili jednak stepenu imenioca, brojilac preoblikujemo tako da sadrži imenilac (dodamo i oduzmemo isti izraz), a razlomak razložimo na zbir. Ostaje tablični integral 11+x2\frac1{1+x^2}.

Primer: Izračunati ∫x21+x2 dx\displaystyle\int\frac{x^2}{1+x^2}\,dx.

U brojiocu dodamo i oduzmemo 11:

x21+x2=(x2+1)−1x2+1=1−11+x2⇒∫x21+x2 dx=x−arctg⁡x+C.\frac{x^2}{1+x^2}=\frac{(x^2+1)-1}{x^2+1}=1-\frac1{1+x^2}\quad\Rightarrow\quad\int\frac{x^2}{1+x^2}\,dx=x-\operatorname{arctg}x+C.

Primer: Izračunati ∫x41+x2 dx\displaystyle\int\frac{x^4}{1+x^2}\,dx.

Pošto je x4=(x2+1)(x2−1)+1x^4=(x^2+1)(x^2-1)+1, imamo

x41+x2=x2−1+11+x2⇒∫x41+x2 dx=x33−x+arctg⁡x+C.\frac{x^4}{1+x^2}=x^2-1+\frac1{1+x^2}\quad\Rightarrow\quad\int\frac{x^4}{1+x^2}\,dx=\frac{x^3}{3}-x+\operatorname{arctg}x+C.

Razlaganje na zbir dva razlomka

Razlomak 1(x+a)(x+b)\dfrac1{(x+a)(x+b)}, a≠ba\ne b, razlažemo na razliku dva razlomka. Provera zajedničkim imeniocem pokazuje da je

1(x+a)(x+b)=1b−a(1x+a−1x+b).\frac1{(x+a)(x+b)}=\frac1{b-a}\left(\frac1{x+a}-\frac1{x+b}\right).

Primer: Izračunati ∫dx(x+1)(x+3)\displaystyle\int\frac{dx}{(x+1)(x+3)}.

Ovde je a=1a=1, b=3b=3, pa je 1(x+1)(x+3)=12(1x+1−1x+3)\frac1{(x+1)(x+3)}=\frac12\left(\frac1{x+1}-\frac1{x+3}\right). Kako je (ln⁡∣x+a∣)′=1x+a(\ln\lvert x+a\rvert)'=\frac1{x+a},

∫dx(x+1)(x+3)=12(ln⁡∣x+1∣−ln⁡∣x+3∣)+C=12ln⁡∣x+1x+3∣+C.\int\frac{dx}{(x+1)(x+3)}=\frac12\Big(\ln\lvert x+1\rvert-\ln\lvert x+3\rvert\Big)+C=\frac12\ln\left\lvert\frac{x+1}{x+3}\right\rvert+C.

Na isti način, jer je x2−a2=(x−a)(x+a)x^2-a^2=(x-a)(x+a), dobija se

∫dxx2−a2=12aln⁡∣x−ax+a∣+C.\int\frac{dx}{x^2-a^2}=\frac1{2a}\ln\left\lvert\frac{x-a}{x+a}\right\rvert+C.