TEKST ZADATKA
Rešiti jednačinu: ∣∣x∣−1∣+∣∣x∣+2∣=3.
REŠENJE ZADATKA
Definišimo apsolutnu vrednost za izraz x:
∣x∣={x,−x,za x≥0za x<0 Pošto je apsolutna vrednost uvek nenegativna (∣x∣≥0), izraz ∣x∣+2 je uvek pozitivan. Definišimo apsolutnu vrednost za ovaj izraz:
∣∣x∣+2∣={∣x∣+2,−(∣x∣+2),za ∣x∣+2≥0za ∣x∣+2<0 Kako je ∣x∣+2≥2>0, važi ∣∣x∣+2∣=∣x∣+2. Zamenom u početnu jednačinu dobijamo:
∣∣x∣−1∣+∣x∣+2=3 Sređivanjem jednačine dobijamo:
∣∣x∣−1∣+∣x∣=1 Definišimo apsolutnu vrednost za izraz ∣x∣−1:
∣∣x∣−1∣={∣x∣−1,−(∣x∣−1),za ∣x∣−1≥0za ∣x∣−1<0 Razmotrimo prvi slučaj kada je ∣x∣−1≥0, odnosno ∣x∣≥1. Jednačina postaje:
∣x∣−1+∣x∣=1 Rešavanjem ove jednačine dobijamo:
2∣x∣=2⟹∣x∣=1 Ovo rešenje zadovoljava uslov ∣x∣≥1.
Razmotrimo drugi slučaj kada je ∣x∣−1<0, odnosno ∣x∣<1. Pošto je ∣x∣≥0, posmatramo interval 0≤∣x∣<1. Jednačina postaje:
−(∣x∣−1)+∣x∣=1 Sređivanjem dobijamo:
1−∣x∣+∣x∣=1⟹1=1 Dobili smo tačnu jednakost, što znači da su svi brojevi koji zadovoljavaju uslov 0≤∣x∣<1 rešenja jednačine.
Unija rešenja iz oba slučaja daje ukupan uslov za ∣x∣:
0≤∣x∣≤1 Nejednakost ∣x∣≥0 je uvek tačna. Rešavamo nejednačinu ∣x∣≤1. Koristeći definiciju apsolutne vrednosti za x, dobijamo:
−1≤x≤1 Konačno rešenje jednačine možemo zapisati kao interval:
x∈[−1,1]