246.k
Tekst zadatka namerno ne prikazujemo jer želimo da podržimo izdavača Krugove zbirke. Možeš pronaći tekst zadatka u zbirci.
Ispitati funkcije i skicirati njihove grafike (zadaci 243–246):
Tok funkcije ispitujemo po redu: domen, nule i znak, parnost, asimptote, prvi izvod (monotonost, ekstremumi), drugi izvod (konveksnost, prevoji) i na kraju skica grafika.
Imenilac mora biti različit od nule: Oblast definisanosti je
Grafik seče -osu tamo gde je Rešenja u oblasti definisanosti su
Znak funkcije na intervalima između nula i tačaka prekida:
Funkcija je neparna, jer je za svako iz oblasti; grafik je simetričan u odnosu na koordinatni početak.
Vertikalne asimptote tražimo na krajevima oblasti definisanosti koji nisu u njoj (tačke u kojima funkcija nije definisana). Granična vrednost je beskonačna, pa je vertikalna asimptota.
Kada teži beskonačnosti, pa horizontalne asimptote nema. Kosu asimptotu tražimo iz i ; na obe strane dobijamo iste vrednosti:
Iz gradiva: diferencijabilna funkcija je na intervalu rastuća ako i samo ako je za sve a opadajuća ako i samo ako je za sve Zato monotonost određujemo iz znaka prvog izvoda. Iz gradiva: ako menja znak kada prolazi kroz tada je tačka strogog lokalnog ekstrema: prelaz sa na daje minimum, a sa na maksimum.
Računamo prvi izvod i sređujemo ga do oblika proizvoda, iz kog se lako čita znak:
Prvi izvod nema nula u oblasti definisanosti, pa ima stalan znak na svakom intervalu te oblasti.
Funkcija raste na i na
Pošto se znak prvog izvoda ne menja ni u jednoj tački oblasti, lokalnih ekstremuma nema.
Iz gradiva: funkcija je konveksna na ako i samo ako je za sve a konkavna ako i samo ako je Ako menja znak pri prolazu kroz tada je prevojna tačka.
Diferenciranjem prvog izvoda dobijamo drugi izvod:
Funkcija je konveksna () na a konkavna () na Drugi izvod nigde ne menja znak u oblasti definisanosti, pa prevojnih tačaka nema.
Rezime: funkcija raste na i na ; asimptote: ; funkcija je konveksna () na a konkavna () na Na osnovu svega ovoga crtamo grafik.