Da bismo dokazali ovaj identitet, označićemo levu stranu jednačine sa A i kvadrirati je. Prvo primećujemo da izrazi pod korenima moraju biti nenegativni, što znači da je x≥1.
A=x+x2−1+x−x2−1
Kvadriramo obe strane jednačine.
A2=(x+x2−1+x−x2−1)2
Primenjujemo formulu za kvadrat binoma: (a+b)2=a2+2ab+b2.
A2=(x+x2−1)2+2x+x2−1x−x2−1+(x−x2−1)2
Kvadrat i koren se potiru za prvi i treći sabirak.
A2=x+x2−1+2(x+x2−1)(x−x2−1)+x−x2−1
Grupišemo slične članove. Članovi x2−1 i −x2−1 se potiru, a x+x=2x.
A2=2x+2(x+x2−1)(x−x2−1)
Pod korenom primenjujemo formulu za razliku kvadrata: (a+b)(a−b)=a2−b2.
A2=2x+2x2−(x2−1)2
Kvadriramo izraz x2−1 pod korenom.
A2=2x+2x2−(x2−1)
Sređujemo izraz pod korenom.
A2=2x+2x2−x2+1
Nakon oduzimanja, pod korenom ostaje samo 1.
A2=2x+21
Izvlačimo zajednički činilac 2.
A2=2(x+1)
Pošto je A zbir dva pozitivna korena (za x≥1), A mora biti pozitivno. Zato uzimamo samo pozitivnu vrednost korena.
A=2(x+1)
Vraćanjem početne smene za A, dobijamo traženi identitet.