TEKST ZADATKA
Ispitati prirodu rešenja jednačine u zavisnosti od realnog parametra k:
2kx2+3x−1=0
REŠENJE ZADATKA
Prvo primećujemo da zadata jednačina ima kvadratni član samo ako je koeficijent uz x2 različit od nule. Zato razdvajamo slučajeve kada je k=0 i kada je k=0.
Za k=0 jednačina više nije kvadratna, već postaje linearna:
3x−1=0⟹x=31 U ovom slučaju jednačina ima tačno jedno realno rešenje.
Za k=0 jednačina je kvadratna. Prirodu njenih rešenja određujemo na osnovu znaka diskriminante D=b2−4ac.
a=2k,b=3,c=−1 Računamo diskriminantu za zadatu jednačinu:
D=32−4⋅(2k)⋅(−1)=9+8k Slučaj 1: Jednačina ima dva različita realna rešenja kada je diskriminanta pozitivna (D>0).
9+8k>0⟹8k>−9⟹k>−89 S obzirom na početni uslov za kvadratnu jednačinu (k=0), rešenja su realna i različita za sledeće vrednosti parametra:
k∈(−89,0)∪(0,+∞) Slučaj 2: Jednačina ima jedno dvostruko realno rešenje kada je diskriminanta jednaka nuli (D=0).
9+8k=0⟹k=−89 Slučaj 3: Jednačina ima konjugovano kompleksna rešenja kada je diskriminanta negativna (D<0).
9+8k<0⟹k<−89 Za intervale gde su rešenja realna i različita, možemo ispitati i njihov znak pomoću Vijetovih formula:
x1⋅x2=ac=−2k1,x1+x2=−ab=−2k3 Ako je k>0, proizvod rešenja je negativan (x1⋅x2<0), pa su rešenja suprotnog znaka.
k∈(0,+∞)⟹resˇenja su suprotnog znaka Ako je k∈(−89,0), proizvod rešenja je pozitivan (x1⋅x2>0). Zbir je takođe pozitivan jer delimo negativan broj sa negativnim brojem (x1+x2>0). Zaključujemo da su oba rešenja pozitivna.
k∈(−89,0)⟹oba resˇenja su pozitivna