232.v
Neka je i Izračunati:
Prvo ćemo uprostiti dati izraz. Pošto je možemo skratiti u brojiocu i imeniocu.
Označimo približne vrednosti sa i a njihove apsolutne greške sa i Računamo približnu vrednost izraza
Da bismo našli apsolutnu grešku celog izraza, podelićemo ga na brojilac i imenilac. Neka je brojilac a imenilac Njihove približne vrednosti su i
Računamo apsolutnu grešku brojioca Apsolutna greška proizvoda konstante i promenljive jednaka je proizvodu apsolutne vrednosti konstante i apsolutne greške promenljive. Definišemo apsolutnu vrednost konstante 3.
Pošto je važi Računamo apsolutnu grešku brojioca.
Računamo apsolutnu grešku imenioca Apsolutna greška razlike jednaka je zbiru apsolutnih grešaka.
Za računanje apsolutne greške količnika koristimo formulu Prema pravilima, prvo definišemo apsolutnu vrednost za
Zatim definišemo apsolutnu vrednost za
Pošto su i zamenjujemo pozitivne vrednosti u formulu za grešku količnika.
Računamo vrednost izraza za apsolutnu grešku.
Prema standardnim pravilima, apsolutnu grešku zaokrugljujemo na jednu značajnu cifru. Broj zaokrugljujemo na prvu decimalu (). Pošto je druga decimala 1 (manja od 5), prva decimala ostaje nepromenjena.
Približnu vrednost izraza zaokrugljujemo na isti broj decimala kao i grešku, odnosno na prvu decimalu. Broj ima drugu decimalu 7 (veća od 5), pa se prva decimala uvećava za jedan.
Konačan rezultat zapisujemo u obliku sa zaokrugljenim vrednostima.
Da li je rešenje bilo korisno?
Jedan klik nam pomaže da poboljšamo zadatke.