121.đ
Tekst zadatka namerno ne prikazujemo jer želimo da podržimo izdavača Krugove zbirke. Možeš pronaći tekst zadatka u zbirci.
Odrediti graničnu vrednost (oblik ):
Podsetimo se definicije: funkcija ima graničnu vrednost u tački što pišemo ako za svako postoji tako da za svako iz oblasti definisanosti za koje je važi Jednostavno rečeno: vrednosti su proizvoljno blizu broja čim je dovoljno blizu broja Uslov znači da je vrednost funkcije u samoj tački nije bitna, funkcija tamo ne mora ni biti definisana.
Uvrštavanjem brojilac imenilac Imamo oblik „”, pa rastavljamo. Brojilac je razlika kvadrata, a imenilac kvadrat zbira ():
Skraćujemo jedan činilac
Sada brojilac teži broju a imenilac i dalje teži nuli. To više nije neodređen oblik: broj različit od nule delimo sve manjim brojem, pa vrednosti rastu neograničeno. Znak zavisi od strane sa koje prilazimo. Za imenilac je negativan, pa je količnik pozitivan:
Za imenilac je pozitivan, pa je količnik negativan:
Sa leve strane vrednosti teže a sa desne Granična vrednost bi morala da bude ista sa obe strane, pa ovde ne postoji (ni kao broj, ni kao ili ):
Rešenje: granična vrednost ne postoji; sa leve strane funkcija teži a sa desne (Napomena: kada bi bilo dobili bismo )