Brojevi kao imaju beskonačan decimalni zapis, pa ih u praksi ne možemo zapisati tačno. Umesto toga koristimo njihovu približnu vrednost, dobijenu zaokruživanjem. Time pravimo grešku, koju je moguće izmeriti i oceniti.
Da broj zaokružimo na decimala, gledamo cifru, to jest prvu cifru koju odbacujemo. Ona određuje koje se od sledećih pravila primenjuje.
Pravilo 1. Ako je prva cifra koju odbacujemo manja od , poslednja cifra ostaje nepromenjena.
Pravilo 2. Ako je prva cifra koju odbacujemo veća od , poslednja cifra se povećava za .
Pravilo 3. Ako je prva cifra koju odbacujemo , a iza nje ima još cifara, poslednja cifra se povećava za .
Pravilo 4. Ako je prva cifra koju odbacujemo , a iza nje nema više cifara, razlikujemo dva slučaja:
| Broj | Na 2 decimale | Zašto |
|---|---|---|
| treća cifra | ||
| treća cifra | ||
| treća cifra , a iza nje | ||
| treća cifra , druga cifra (neparna) | ||
| treća cifra , druga cifra (parna) |
Kada tačnu vrednost zamenimo približnom vrednošću , pravimo grešku. Meri se na dva načina:
Zadatak. Odrediti apsolutnu i relativnu grešku približne vrednosti .
Rešenje.
Tačna vrednost je , a približna .
Apsolutna greška je razlika po apsolutnoj vrednosti:
Relativnu grešku dobijamo deljenjem sa :
Ponekad ne znamo tačnu vrednost broja , ali znamo da se ona nalazi između dva broja:
To znači da se prava vrednost može nalaziti bilo gde u intervalu od do .
Ako želimo da jednom vrednošću što bolje približimo broj , prirodno je da izaberemo sredinu intervala, jer je jednako udaljena od oba kraja:
Ova vrednost predstavlja najbolju približnu vrednost broja kada znamo samo da se nalazi u intervalu .
Kolika može biti greška? Pošto se može nalaziti bilo gde između i , najveća moguća udaljenost od sredine jednaka je rastojanju od sredine do jednog kraja intervala:
Veličinu nazivamo granicom apsolutne greške. Zato za svaku moguću vrednost iz intervala važi:
Drugim rečima, greška pri zameni tačne vrednosti približnom vrednošću ne može biti veća od . Zbog toga približnu vrednost često zapisujemo kraće:
Ovaj zapis znači da se tačna vrednost nalazi između i :
Zadatak. Poznato je da je . Odrediti najbolju približnu vrednost i granicu apsolutne greške.
Rešenje.
Najbolja približna vrednost je sredina intervala:
Granica apsolutne greške je polovina dužine intervala:
Dakle , što znači da je tačna vrednost udaljena od najviše , odnosno .
Kada znamo da se tačna vrednost nalazi u intervalu , njegovu sredinu uzimamo za približnu vrednost, a polovinu dužine intervala za granicu apsolutne greške:
Od dva merenja tačnije je ono sa manjom relativnom greškom , a ne nužno sa manjom apsolutnom greškom.
Kada računamo sa približnim brojevima, greške se prenose po jednostavnim pravilima:
Zadatak. Stranice pravougaonika su cm i cm. Proceniti obim.
Rešenje.
Obim računamo po formuli :
Pošto se kod zbira apsolutne greške sabiraju:
Dakle cm.
Zaokrugliti na dve decimale broj:
Zaokrugliti na dve decimale broj:
Zaokrugliti na dve decimale broj:
Zaokrugliti na dve decimale broj:
Zaokrugliti na dve decimale broj:
Dati broj zaokrugliti na jednu, dve, tri, četiri i pet decimala.
Dati broj zaokrugliti na jednu, dve, tri, četiri i pet decimala.
Dati broj zaokrugliti na jednu, dve, tri, četiri i pet decimala.
Dati broj zaokrugliti na jednu, dve, tri, četiri i pet decimala.
Zaokrugliti broj na 2, 3, 4, 5, 6, odnosno 7 decimala.