Prvo određujemo oblast definisanosti (domen) jednačine. Osnova logaritma mora biti pozitivna i različita od 1, a argument logaritma mora biti pozitivan.
⎩⎨⎧x>0x=1x>0⟹x∈(0,1)∪(1,+∞)
Primenjujemo osobinu sabiranja logaritama sa istom osnovom: logax+logay=loga(x⋅y) na prva dva člana.
logx4+logx2=logx(4⋅2)=logx8
Zapisujemo broj 8 kao stepen broja 2 i primenjujemo osobinu logaxs=slogax.
logx8=logx23=3logx2
Sada transformišemo treći član jednačine. Zapisujemo osnovu 4 kao 22 i koren kao stepen x21.
log4x=log22x21
Primenjujemo osobine logaritma za stepen osnove i stepen argumenta: logasx=s1logax i logaxs=slogax.
log22x21=21⋅21log2x=41log2x
Zamenjujemo dobijene izraze nazad u početnu jednačinu.
3logx2−41log2x=1
Da bismo sveli sve logaritme na istu osnovu, koristimo osobinu logba=logab1.
log2x3−41log2x=1
Uvodimo smenu t=log2x.
t3−4t=1
Množimo celu jednačinu sa 4t (gde je t=0) kako bismo se oslobodili razlomaka.
12−t2=4t
Prebacujemo sve članove na jednu stranu i dobijamo kvadratnu jednačinu.
t2+4t−12=0
Rešavamo kvadratnu jednačinu faktorišući trinom ili koristeći formulu za korene.
(t+6)(t−2)=0
Dobijamo dva rešenja za t.
t1=−6,t2=2
Vraćamo smenu t=log2x za prvo rešenje i računamo x.
log2x=−6⟹x=2−6=641
Vraćamo smenu za drugo rešenje i računamo x.
log2x=2⟹x=22=4
Proveravamo da li dobijena rešenja pripadaju domenu x∈(0,1)∪(1,+∞). Oba rešenja zadovoljavaju uslov, pa su to konačna rešenja jednačine.