Osnovna svojstva trigonometrijskih funkcija

Trigonometrija je deo matematike koji povezuje uglove sa određenim brojčanim vrednostima. Sama reč znači „merenje trougla“. U ovoj oblasti naučićemo kako da svakom uglu pridružimo određeni broj i kako da te brojeve koristimo za rešavanje različitih problema.

Sadržaj

Pravougli trougao i definicije

U pravouglom trouglu jedna stranica je uvek nasuprot pravom uglu i zove se hipotenuza. Druge dve su katete. U odnosu na izabrani oštar ugao α\alpha, jednu katetu zovemo naspramna (leži nasuprot uglu α\alpha), a drugu nalegla (obrazuje ugao α\alpha zajedno sa hipotenuzom).

α hipotenuza nalegla kateta naspramna kateta

Trigonometrijske funkcije oštrog ugla α\alpha definišemo kao odnose stranica:

sin⁡α=naspramnahipotenuza,cos⁡α=naleglahipotenuza\sin \alpha = \frac{\text{naspramna}}{\text{hipotenuza}}, \qquad \cos \alpha = \frac{\text{nalegla}}{\text{hipotenuza}}

tg α=naspramnanalegla,ctg α=naleglanaspramna\text{tg}\, \alpha = \frac{\text{naspramna}}{\text{nalegla}}, \qquad \text{ctg}\, \alpha = \frac{\text{nalegla}}{\text{naspramna}}

Stranice pravougaonika su a=8a = 8 cm i b=6b = 6 cm. Odrediti trigonometrijske funkcije oštrog ugla koji dijagonala obrazuje sa dužom stranicom.

Dijagonala je hipotenuza pravouglog trougla sa katetama 88 i 66. Po Pitagorinoj teoremi:

d=82+62=100=10d = \sqrt{8^2 + 6^2} = \sqrt{100} = 10

Za ugao uz dužu stranicu, nalegla kateta je 88, a naspramna 66:

sin⁡α=610=35,cos⁡α=810=45\sin \alpha = \frac{6}{10} = \frac{3}{5}, \qquad \cos \alpha = \frac{8}{10} = \frac{4}{5}

tg α=68=34,ctg α=86=43\text{tg}\, \alpha = \frac{6}{8} = \frac{3}{4}, \qquad \text{ctg}\, \alpha = \frac{8}{6} = \frac{4}{3}

Osnovica jednakokrakog trougla je a=10a = 10 cm, a krak b=13b = 13 cm. Odrediti trigonometrijske funkcije ugla na osnovici.

Visina iz vrha deli osnovicu na dva jednaka dela po 55 cm i pravi pravougli trougao. Njegova visina je:

h=132−52=169−25=144=12h = \sqrt{13^2 - 5^2} = \sqrt{169 - 25} = \sqrt{144} = 12

Za ugao na osnovici, nalegla kateta je 55, naspramna je 1212, a hipotenuza je krak 1313:

sin⁡α=1213,cos⁡α=513,tg α=125,ctg α=512\sin \alpha = \frac{12}{13}, \qquad \cos \alpha = \frac{5}{13}, \qquad \text{tg}\, \alpha = \frac{12}{5}, \qquad \text{ctg}\, \alpha = \frac{5}{12}

Vrednosti za uglove 30°, 45° i 60°

Za tri ugla vrednosti se lako izvode iz poznatih trouglova, pa ih vredi znati napamet. Uglove 30∘30^\circ i 60∘60^\circ dobijamo iz jednakostraničnog trougla presečenog visinom, a ugao 45∘45^\circ iz pravouglog jednakokrakog trougla (polovine kvadrata).

2 1 √3 30° 60° 1 1 √2 45°

Uglovi 30∘30^\circ i 60∘60^\circ. Pođimo od jednakostraničnog trougla stranice 22, kome su svi uglovi 60∘60^\circ. Kada spustimo visinu, ona deli trougao na dva jednaka pravougla trougla. Osnovica se prepolovi na 11, a gornji ugao od 60∘60^\circ se prepolovi na 30∘30^\circ. Visinu nalazimo Pitagorinom teoremom:

h=22−12=3h = \sqrt{2^2 - 1^2} = \sqrt{3}

Sada u tom pravouglom trouglu očitavamo odnose. Za ugao 60∘60^\circ naspramna kateta je visina 3\sqrt{3}, nalegla je 11, a hipotenuza 22:

sin⁡60∘=32,cos⁡60∘=12\sin 60^\circ = \frac{\sqrt{3}}{2}, \qquad \cos 60^\circ = \frac{1}{2}

Za ugao 30∘30^\circ naspramna i nalegla kateta zamene uloge, pa je:

sin⁡30∘=12,cos⁡30∘=32\sin 30^\circ = \frac{1}{2}, \qquad \cos 30^\circ = \frac{\sqrt{3}}{2}

Ugao 45∘45^\circ. Uzmimo kvadrat stranice 11 i povucimo dijagonalu. Dobijamo pravougli trougao sa dve jednake katete dužine 11 i sa oba oštra ugla po 45∘45^\circ. Hipotenuza (dijagonala) je:

12+12=2\sqrt{1^2 + 1^2} = \sqrt{2}

Pošto su obe katete jednake, naspramna i nalegla su iste, pa je:

sin⁡45∘=cos⁡45∘=12=22\sin 45^\circ = \cos 45^\circ = \frac{1}{\sqrt{2}} = \frac{\sqrt{2}}{2}

Vrednosti za tangens i kotangens dobijamo kao odnos sinusa i kosinusa.

Sve zajedno sređeno je u tablici karakterističnih uglova, koju treba znati napamet jer znatno olakšava zadatke.

Funkcija30∘30^\circ45∘45^\circ60∘60^\circ
sin⁡\sin12\dfrac{1}{2}22\dfrac{\sqrt{2}}{2}32\dfrac{\sqrt{3}}{2}
cos⁡\cos32\dfrac{\sqrt{3}}{2}22\dfrac{\sqrt{2}}{2}12\dfrac{1}{2}
tg\text{tg}33\dfrac{\sqrt{3}}{3}113\sqrt{3}
ctg\text{ctg}3\sqrt{3}1133\dfrac{\sqrt{3}}{3}

Izračunati 2sin⁡30∘+4cos⁡60∘2 \sin 30^\circ + 4 \cos 60^\circ.

Iz tablice je sin⁡30∘=12\sin 30^\circ = \dfrac{1}{2} i cos⁡60∘=12\cos 60^\circ = \dfrac{1}{2}:

2⋅12+4⋅12=1+2=32 \cdot \frac{1}{2} + 4 \cdot \frac{1}{2} = 1 + 2 = 3

Izračunati 3 tg230∘+ctg245∘sin⁡260∘−cos⁡245∘\dfrac{3\,\text{tg}^2 30^\circ + \text{ctg}^2 45^\circ}{\sin^2 60^\circ - \cos^2 45^\circ}.

Zamenjujemo vrednosti iz tablice. U brojiocu je tg 30∘=33\text{tg}\, 30^\circ = \dfrac{\sqrt{3}}{3}, pa je tg230∘=13\text{tg}^2 30^\circ = \dfrac{1}{3}, a ctg 45∘=1\text{ctg}\, 45^\circ = 1:

3⋅13+12=1+1=23 \cdot \frac{1}{3} + 1^2 = 1 + 1 = 2

U imeniocu je sin⁡260∘=34\sin^2 60^\circ = \dfrac{3}{4} i cos⁡245∘=12\cos^2 45^\circ = \dfrac{1}{2}:

34−12=14\frac{3}{4} - \frac{1}{2} = \frac{1}{4}

Dakle vrednost izraza je:

214=2⋅4=8\frac{2}{\frac{1}{4}} = 2 \cdot 4 = 8

Osnovne relacije

Između trigonometrijskih funkcija postoje stalne veze. One omogućavaju da iz jedne poznate funkcije izračunamo ostale i da uprostimo izraze.

Osnovni identitet

Za svaki ugao je zbir kvadrata sinusa i kosinusa jednak jedinici:

sin⁡2α+cos⁡2α=1\sin^2 \alpha + \cos^2 \alpha = 1

Ovo je zapravo Pitagorina teorema. Ako u pravouglom trouglu jednakost a2+b2=c2a^2 + b^2 = c^2 podelimo kvadratom hipotenuze c2c^2, dobijamo (ac)2+(bc)2=1\left(\dfrac{a}{c}\right)^2 + \left(\dfrac{b}{c}\right)^2 = 1, a to su upravo sin⁡2α\sin^2 \alpha i cos⁡2α\cos^2 \alpha.

Ako osnovni identitet podelimo sa cos⁡2α\cos^2 \alpha, dobijamo vezu sa tangensom:

1+tg2α=1cos⁡2α1 + \text{tg}^2 \alpha = \frac{1}{\cos^2 \alpha}

Odatle možemo izraziti kosinus, a zatim i sinus preko tangensa (za oštar ugao vrednosti su pozitivne):

cos⁡α=11+tg2α,sin⁡α=tg α1+tg2α\cos \alpha = \frac{1}{\sqrt{1 + \text{tg}^2 \alpha}}, \qquad \sin \alpha = \frac{\text{tg}\, \alpha}{\sqrt{1 + \text{tg}^2 \alpha}}

Tangens i kotangens

tg α=sin⁡αcos⁡α,ctg α=cos⁡αsin⁡α\text{tg}\, \alpha = \frac{\sin \alpha}{\cos \alpha}, \qquad \text{ctg}\, \alpha = \frac{\cos \alpha}{\sin \alpha}

Tangens i kotangens su recipročni, pa je njihov proizvod uvek jednak jedinici:

tg α⋅ctg α=1\text{tg}\, \alpha \cdot \text{ctg}\, \alpha = 1

Trigonometrijske funkcije komplementnih uglova

Za komplementne uglove, čiji je zbir 90∘90^\circ, funkcija jednog ugla jednaka je kofunkciji drugog:

sin⁡α=cos⁡(90∘−α),cos⁡α=sin⁡(90∘−α)\sin \alpha = \cos(90^\circ - \alpha), \qquad \cos \alpha = \sin(90^\circ - \alpha)

tg α=ctg(90∘−α),ctg α=tg(90∘−α)\text{tg}\, \alpha = \text{ctg}(90^\circ - \alpha), \qquad \text{ctg}\, \alpha = \text{tg}(90^\circ - \alpha)

Ako je sin⁡α=4041\sin \alpha = \dfrac{40}{41} i α\alpha je oštar ugao, odrediti ostale funkcije.

Iz sin⁡2α+cos⁡2α=1\sin^2 \alpha + \cos^2 \alpha = 1 izražavamo kosinus:

cos⁡α=1−sin⁡2α=1−16001681=811681=941\cos \alpha = \sqrt{1 - \sin^2 \alpha} = \sqrt{1 - \frac{1600}{1681}} = \sqrt{\frac{81}{1681}} = \frac{9}{41}

Zatim iz odnosa sinusa i kosinusa:

tg α=sin⁡αcos⁡α=409,ctg α=940\text{tg}\, \alpha = \frac{\sin \alpha}{\cos \alpha} = \frac{40}{9}, \qquad \text{ctg}\, \alpha = \frac{9}{40}

Ako je α+β=90∘\alpha + \beta = 90^\circ, odrediti vrednost izraza sin⁡α+cos⁡αsin⁡β+cos⁡β\dfrac{\sin \alpha + \cos \alpha}{\sin \beta + \cos \beta}.

Pošto je β=90∘−α\beta = 90^\circ - \alpha, po pravilu o komplementnim uglovima je sin⁡β=cos⁡α\sin \beta = \cos \alpha i cos⁡β=sin⁡α\cos \beta = \sin \alpha. Zamenom u imenilac:

sin⁡α+cos⁡αcos⁡α+sin⁡α=1\frac{\sin \alpha + \cos \alpha}{\cos \alpha + \sin \alpha} = 1

Isti identiteti pomažu i kada je poznata samo vrednost tangensa. Ako izraz sadrži jednak broj činilaca sinusa i kosinusa u svakom sabirku, podelimo brojilac i imenilac sa cos⁡2α\cos^2 \alpha da sve pređe u tangens.

Izračunati A=sin⁡2x−3cos⁡2x2sin⁡2x+cos⁡2xA = \dfrac{\sin^2 x - 3\cos^2 x}{2\sin^2 x + \cos^2 x} ako je tg x=3\text{tg}\, x = 3.

Delimo i brojilac i imenilac sa cos⁡2x\cos^2 x. Pošto je sin⁡2xcos⁡2x=tg2x\dfrac{\sin^2 x}{\cos^2 x} = \text{tg}^2 x, a cos⁡2xcos⁡2x=1\dfrac{\cos^2 x}{\cos^2 x} = 1, dobijamo:

A=tg2x−32 tg2x+1A = \frac{\text{tg}^2 x - 3}{2\,\text{tg}^2 x + 1}

Zamenjujemo tg x=3\text{tg}\, x = 3, pa je tg2x=9\text{tg}^2 x = 9:

A=9−32⋅9+1=619A = \frac{9 - 3}{2 \cdot 9 + 1} = \frac{6}{19}

Zadaci za vežbanje

10 ukupno

Ako je a=10 cm, a = 10\text{ cm} , osnovica i b=13 cm b = 13\text{ cm} krak jednakokrakog trougla ABC, ABC , odrediti vrednosti svih trigonometrijskih funkcija unutrašnjeg ugla na osnovici tog trougla.

Uvodni

Dijagonale romba su d1=16 cm d_1 = 16\text{ cm} i d2=12 cm. d_2 = 12\text{ cm} . Odrediti vrednosti trigonometrijskih funkcija uglova koje obrazuju stranica i dijagonale romba.

Uvodni

Dat je pravilan tetraedar. Izračunati vrednosti trigonometrijskih funkcija ugla koji zaklapaju: strane ABC ABC i ACD ACD ;

Uvodni

Kateta pravouglog trougla je a=16 cm, a = 16\text{ cm} , a sinus njoj naspramnog ugla je sin⁡α=12. \sin \alpha = \frac{1}{2} . Odrediti stranice tog trougla.

Uvodni

Dat je pravilan tetraedar. Izračunati vrednosti trigonometrijskih funkcija ugla koji zaklapaju: strana ABC ABC i ivica AD. AD .

Uvodni

Izračunati vrednosti trigonometrijskih funkcija nagibnog ugla dijagonale kocke prema osnovi.

Uvodni

Proveriti tačnost jednakosti: tg(2α+16∘)=ctg(74∘−2α), \text{tg}(2\alpha + 16^\circ) = \text{ctg}(74^\circ - 2\alpha) , α<37∘. \alpha < 37^\circ .

Uvodni

Stranice pravougaonika su b=6 cm b = 6\text{ cm} i a=8 cm. a = 8\text{ cm} . Odrediti vrednosti trigonometrijskih funkcija oštrog ugla koji obrazuje dijagonala sa većom stranicom pravougaonika.

Uvodni

Izračunati vrednosti trigonometrijskih funkcija oštrih uglova pravouglog trougla čija je hipotenuza x x i jedna kateta x \sqrt{x} (x>1 x > 1 ).

Uvodni

Proveriti tačnost jednakosti:

sin⁡47∘30′=cos⁡42∘30′\sin 47^\circ 30' = \cos 42^\circ 30'
Uvodni