Trigonometrija je deo matematike koji povezuje uglove sa određenim brojčanim vrednostima. Sama reč znači „merenje trougla“. U ovoj oblasti naučićemo kako da svakom uglu pridružimo određeni broj i kako da te brojeve koristimo za rešavanje različitih problema.
U pravouglom trouglu jedna stranica je uvek nasuprot pravom uglu i zove se hipotenuza. Druge dve su katete. U odnosu na izabrani oštar ugao α, jednu katetu zovemo naspramna (leži nasuprot uglu α), a drugu nalegla (obrazuje ugao α zajedno sa hipotenuzom).
Trigonometrijske funkcije oštrog ugla α definišemo kao odnose stranica:
sinα=hipotenuzanaspramna,cosα=hipotenuzanalegla
tgα=naleglanaspramna,ctgα=naspramnanalegla
Stranice pravougaonika su a=8 cm i b=6 cm. Odrediti trigonometrijske funkcije oštrog ugla koji dijagonala obrazuje sa dužom stranicom.
Dijagonala je hipotenuza pravouglog trougla sa katetama 8 i 6. Po Pitagorinoj teoremi:
d=82+62=100=10
Za ugao uz dužu stranicu, nalegla kateta je 8, a naspramna 6:
sinα=106=53,cosα=108=54
tgα=86=43,ctgα=68=34
Osnovica jednakokrakog trougla je a=10 cm, a krak b=13 cm. Odrediti trigonometrijske funkcije ugla na osnovici.
Visina iz vrha deli osnovicu na dva jednaka dela po 5 cm i pravi pravougli trougao. Njegova visina je:
h=132−52=169−25=144=12
Za ugao na osnovici, nalegla kateta je 5, naspramna je 12, a hipotenuza je krak 13:
sinα=1312,cosα=135,tgα=512,ctgα=125
Vrednosti za uglove 30°, 45° i 60°
Za tri ugla vrednosti se lako izvode iz poznatih trouglova, pa ih vredi znati napamet. Uglove 30∘ i 60∘ dobijamo iz jednakostraničnog trougla presečenog visinom, a ugao 45∘ iz pravouglog jednakokrakog trougla (polovine kvadrata).
Uglovi 30∘ i 60∘. Pođimo od jednakostraničnog trougla stranice 2, kome su svi uglovi 60∘. Kada spustimo visinu, ona deli trougao na dva jednaka pravougla trougla. Osnovica se prepolovi na 1, a gornji ugao od 60∘ se prepolovi na 30∘. Visinu nalazimo Pitagorinom teoremom:
h=22−12=3
Sada u tom pravouglom trouglu očitavamo odnose. Za ugao 60∘ naspramna kateta je visina 3, nalegla je 1, a hipotenuza 2:
sin60∘=23,cos60∘=21
Za ugao 30∘ naspramna i nalegla kateta zamene uloge, pa je:
sin30∘=21,cos30∘=23
Ugao 45∘. Uzmimo kvadrat stranice 1 i povucimo dijagonalu. Dobijamo pravougli trougao sa dve jednake katete dužine 1 i sa oba oštra ugla po 45∘. Hipotenuza (dijagonala) je:
12+12=2
Pošto su obe katete jednake, naspramna i nalegla su iste, pa je:
sin45∘=cos45∘=21=22
Vrednosti za tangens i kotangens dobijamo kao odnos sinusa i kosinusa.
Sve zajedno sređeno je u tablici karakterističnih uglova, koju treba znati napamet jer znatno olakšava zadatke.
Funkcija
30∘
45∘
60∘
sin
21
22
23
cos
23
22
21
tg
33
1
3
ctg
3
1
33
Izračunati 2sin30∘+4cos60∘.
Iz tablice je sin30∘=21 i cos60∘=21:
2⋅21+4⋅21=1+2=3
Izračunati sin260∘−cos245∘3tg230∘+ctg245∘.
Zamenjujemo vrednosti iz tablice. U brojiocu je tg30∘=33, pa je tg230∘=31, a ctg45∘=1:
3⋅31+12=1+1=2
U imeniocu je sin260∘=43 i cos245∘=21:
43−21=41
Dakle vrednost izraza je:
412=2⋅4=8
Osnovne relacije
Između trigonometrijskih funkcija postoje stalne veze. One omogućavaju da iz jedne poznate funkcije izračunamo ostale i da uprostimo izraze.
Osnovni identitet
Za svaki ugao je zbir kvadrata sinusa i kosinusa jednak jedinici:
sin2α+cos2α=1
Ovo je zapravo Pitagorina teorema. Ako u pravouglom trouglu jednakost a2+b2=c2 podelimo kvadratom hipotenuze c2, dobijamo (ca)2+(cb)2=1, a to su upravo sin2α i cos2α.
Ako osnovni identitet podelimo sa cos2α, dobijamo vezu sa tangensom:
1+tg2α=cos2α1
Odatle možemo izraziti kosinus, a zatim i sinus preko tangensa (za oštar ugao vrednosti su pozitivne):
cosα=1+tg2α1,sinα=1+tg2αtgα
Tangens i kotangens
tgα=cosαsinα,ctgα=sinαcosα
Tangens i kotangens su recipročni, pa je njihov proizvod uvek jednak jedinici:
tgα⋅ctgα=1
Trigonometrijske funkcije komplementnih uglova
Za komplementne uglove, čiji je zbir 90∘, funkcija jednog ugla jednaka je kofunkciji drugog:
sinα=cos(90∘−α),cosα=sin(90∘−α)
tgα=ctg(90∘−α),ctgα=tg(90∘−α)
Ako je sinα=4140 i α je oštar ugao, odrediti ostale funkcije.
Iz sin2α+cos2α=1 izražavamo kosinus:
cosα=1−sin2α=1−16811600=168181=419
Zatim iz odnosa sinusa i kosinusa:
tgα=cosαsinα=940,ctgα=409
Ako je α+β=90∘, odrediti vrednost izraza sinβ+cosβsinα+cosα.
Pošto je β=90∘−α, po pravilu o komplementnim uglovima je sinβ=cosα i cosβ=sinα. Zamenom u imenilac:
cosα+sinαsinα+cosα=1
Isti identiteti pomažu i kada je poznata samo vrednost tangensa. Ako izraz sadrži jednak broj činilaca sinusa i kosinusa u svakom sabirku, podelimo brojilac i imenilac sa cos2α da sve pređe u tangens.
Izračunati A=2sin2x+cos2xsin2x−3cos2x ako je tgx=3.
Delimo i brojilac i imenilac sa cos2x. Pošto je cos2xsin2x=tg2x, a cos2xcos2x=1, dobijamo: