Za razliku od realnih brojeva, koje možemo smestiti na jednodimenzionalnu brojevnu pravu (obično ), kompleksni brojevi zahtevaju dvodimenzionalni prostor za svoju vizuelnu reprezentaciju. Taj prostor nazivamo kompleksna ravan. Ova ravan je dvodimenzionalni koordinatni sistem, sličan Dekartovom koordinatnom sistemu, ali sa specifičnim osama:
Svaki kompleksan broj može se jedinstveno predstaviti kao tačka u kompleksnoj ravni. Alternativno, može se predstaviti i kao vektor koji počinje od koordinatnog početka i završava se u tački .
Modul kompleksnog broja , koji se označava sa , predstavlja rastojanje tačke od koordinatnog pocetka u kompleksnoj ravni.
Ovo rastojanje možemo lako odrediti primenom Pitagorine teoreme. Posmatrajmo pravougli trougao čije su katete dužine (apsolutna vrednost realnog dela) i (apsolutna vrednost imaginarnog dela), a hipotenuza je upravo rastojanje koje tražimo, tj. .
Na osnovu Pitagorine teoreme:
Odakle sledi da je modul kompleksnog broja:
Modul je uvek nenegativan realan broj i predstavlja veličinu ili dužinu kompleksnog broja kada se posmatra kao vektor.
Konjugovana vrednost kompleksnog broja je jednaka:
Geometrijski, konjugovana vrednost predstavlja refleksiju tačke (ili vektora) preko realne -ose. Realni deo ostaje isti, dok imaginarni deo menja znak, što je isto kao da se tačka preslika u odnosu na .
Balkan Tutor Sva Prava Zadržana © 2025
Politika privatnosti