129.k
Tekst zadatka namerno ne prikazujemo jer želimo da podržimo izdavača Krugove zbirke. Možeš pronaći tekst zadatka u zbirci.
Odrediti graničnu vrednost:
Podsetimo se definicije: funkcija ima graničnu vrednost u tački što pišemo ako za svako postoji tako da za svako iz oblasti definisanosti za koje je važi Jednostavno rečeno: vrednosti su proizvoljno blizu broja čim je dovoljno blizu broja Uslov znači da je vrednost funkcije u samoj tački nije bitna, funkcija tamo ne mora ni biti definisana.
Koristimo važnu graničnu vrednost Proverimo brojevima: za izraz iznosi za za Po pravilu o smeni, isto važi kada umesto stoji bilo koji izraz koji teži beskonačnosti: Ekvivalentno, ako onda
Ovde osnova teži broju a izložilac beskonačnosti, pa imamo neodređeni oblik „” (nije tačno da je rezultat npr. ). Opšti postupak: osnovu zapišemo kao gde pa izraz preuredimo: Izraz u uglastoj zagradi teži broju pa je rezultat gde je
Ako osnova stepena teži broju a izložilac broju onda stepen teži broju (stepenovanje je neprekidno). Ako izložilac teži stepen teži a ako teži stepen teži nuli (jer je ).
Kada osnova teži broju Imenilac izložioca u tački iznosi pa izložilac raste neograničeno — oblik „”. Osnovu pišemo kao
Imenilac izložioca rastavljamo: kako je nula, deljiv je sa Deljenjem (ili grupisanjem) dobijamo Računamo i skraćujemo
Zato je granična vrednost
Provera brojevima, blizu tačke sa obe strane:
Rešenje: